Nagaland nung ‘Hepatitis B and C virus’ kanga bulua akümer

Kohima, September 21 (TYO): Directorate of Health and Family Welfare indang Conference Hall nung Bodbarnü ‘Hepatitis B & C virus’ (HBV & HCV) indang State Level workshop ka ayongzüka agi.
2006 aser 2009 nung Injecting Drug Users (IDUs) rongnung Integrated Bio-Behavioral Assessment (IBBA) study asüba nung bushitetba agi, Phek nung IDUs rongnung 2006 küm HCV aketer 5.4% liasü saka 2009 nungbo 8.7% teimba kümer liasü. Ano, Wokha nunga HCV aketer 2006 küm 16.7% aliba nungi 2008 nung 20.8% teimba aküm aser iba ya ajanga Nagaland nung HCV wara tuluba akümba jungkai adoka sayur.
Tanü workshop nung H&FW Secretary, Maongwati Aier-i o jembidang, “department-i HBV aser HCV indang osang meteta lidaktsütsü atema mapa inyaktsü aser iba ama workshop ya Nagaland kübok district jenjang aser CHC o PHC jenjangtem nunga ayonga agitsüla” ta ashi.
Nagaland nung HCV aketertem bushitetba osangji taoksatsüka lir aser 2005 küm Regional Medical Research Centre, ICMR Dibrugarh, National AIDS Research Institute, Pune aser Kripa Foundation-i IDUs rongnung kanga bulua aliba bushitetogo, ta Maongwati Aier-isa ashi.
Paisa, iba indang temetettsü kanga junga prokshitsü aser sentong nung adenertem master trainers akümtsü atema Training of Trainers (TOTs) ayongzüka agitsüla ta shisem.
Tanü workshop nung shisalen agütsürji NICED (ICMR) nungi Dr Samiran Panda aser Calcutta Medical College nungi Dr Saubhik Ghosh na liasü aser tenati HBV aser HCV menatepba, timtem agütsüba aser anepaluba indang metetdaktsü.
Sentong nungsa Pharmaceutical company tem tenüng nungi shilem agir, Sanjay Roy (Abbott) aser Pranab Kumar Sarma (Zydus Heptiza) natia Nagaland nung HCV treatment packages indang osang metetdaktsü.
Sentong nung mendenji H&FW Principal Director, Dr L Watikala liasü aser iba workshop ya Kripa Foundation-Project Sunrise-i H&FW Department Nagaland, NSACS aser FHI360 nunger den yaritepa ayongzük.

You must be logged in to post a comment Login